Peršin (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljna vrsta iz porodice štitarki te je najpopularniji začin u svijetu Ima delikatesni i osvježavajući okus i prekrasno lišće žarko-zelene boje zbog čega je nezamjenjiv kao začin ili ukras za jelo. Zeleni dijelovi sadržavaju eterično ulje, a upotrebljavaju se kao začin i kao droga Herba Petroselini u ljekarstvu. Iz plodova se dobiva eterično ulje u kojem ima apiola. Biljka se kultivira za začin u mnogim zemljama, na svim kontinentima.

Peršin sadrži dvije vrste fitokemikalija, aromatična ulja i flavonoide. Hlapive uljne komponente poput miristicina pokazuju inhibicijsko djelovanje na neke oblike tumora, osobito tumora pluća, hrana koja ima aktivnost u zaštiti zove se kemoprotektivna, a takav je i peršin. Flavonoidi, osobito luteolin imaju snažno antioksidativno djelovanje tako da doprinose zaštiti stanica od oksidativne štete.
List peršina je kako vidimo bogat vitaminima C i A. Oba imaju snažno antioksidativno djelovanje i štite od štetnog učinka slobodnih radikala. Visoke razine slobodnih radikala doprinose razvoju i napretku bolesti kao što su ateroskleroza, rak debelog crijeva, dijabetes i astma. Važnu ulogu imaju i za zdravlje imunog sustava. Peršin je i jedan od najboljih izvora vitamina K koji je važan za zdravlje krvi, osobito u procesima grušanja.
U kuhinji se listići peršina koriste za začinjavanje i garniranje jela od ribe, mesa i povrća, salatai umaka. Ne kuha se s jelom već se dodaje na kraju. Korijen peršina stavlja se u juhu, a dodaje se mesnim, ribljim i juhama od povrća.